Visegrad

Admin

Visegrad - Meni zanimljiva prica -

Posle gotovo 40 godina odlucih se da odem u obilazak Visegrada.Poslije razgledanja mosta Mehmed Pase Sokolovica,svratismo u hotel na kafu.Sjedilo nas je cetvero za stolom,gostiju bilo je malo,uglavnom iz B. Baste i Uzica.Dok smo popili kafu,razgovaramo gdje da rucamo.Primjetijo sam u nasoj blizini sjedile su dvije lijepe djevojke.Kroz glavu mi prolaze misli,da poslednji put moga momkovanja na tefericu sam bijo blizu bas ovdi i dogovorijo se sa djevojkom da se nademo na ovom mostu.Teferic je bijo ako se dobro sjecam u Prelovu kod spomenika i dok mi kroz glavu mjenjaju se tako lijepe slike moje mladosti,primjetih da sam sada u tom hotelu mozda i najstari.Dvije moje poslednje posjete Visegradu a ogromna razlika moga zivota.Odjednom zacu zenski glas.Gospodine ja se izvinjavam mogu li vas nesto pitati,ja se zacudih sto bas mene hoce nesto da pita,ali rekoh,samo pitaj.Sada jos vise iznenadenje: Znate mi smo odlucile da skupa zivimo,mi smo jedne od onih sto se medusobno vole,znate vec.Zbunih se ali pokusavam ostati u igri i ako ni sam neznam zasto.Rekoh zato mi treba malo vise vremena,uzmite svoje stolice i sjedite snama.Djevojke su sjele i opet isto pitanje.Pitam da budem siguran: Jeste li vi Lezbejke.Da rece ista.Zasto to mene pitate.Tako smo odlucile da pitamo nekoga nepoznatog da vidimo sta ce nam reci,od svih prijatelja dobivamo iste odgovore.Nemam stim ama bas nikakva iskustva,ne poznam te prirodne okolnosti ali recicu svoje misljenje,svi za stolom zacutase. Covjek rekoh posije zito,posije kukuruze i oni svi gotovo porastu isti,svi lice jedan na drugoga kao i covjek iz daleka kada se gledamo ali medu njima imaju kukuruzi koji koriste prirodi i covjeku a ima i onih sto odmah nakon zetve umiru.Kukuruzi mozda svaki hiljaditi nema na sebi sem kocanja nista drugo,nema zrnevlja koje bi moglo postati brasno i nema sjemena da se obnovi prirodni ciklus,ispada proklet u prirodi da su svi takvi to bi bijo kraj zitu a mozda i covjecanstvu.Sve ljubavi kratko traju samo ljubav prema djeci vjecno traje,zar mozes zivjeti bez nade da budes majka svom djetetu,radost ovoga svijeta je u djeci.Djevojka koja nije uopce pricala,samo je ustala i otisla a ova skojom sam pricao,rece mi da me Bog sta mi napravi,brzo je i ona nestala.Neznam jesam li se sta ogrijesijo,Bog mi je svjedok da sam dobro mislijo,ipak da sam znao da cu ovoliko razmisljti o grijehu nebi se upustao u ovaj iznenadujuci razgovor......