Promjene koje predlaže Washington

Promjene koje predlaže Washington

24SI - Za utorak je u vojnoj bazi u Butmiru zakazan nastavak
razgovora predstavnika SAD-a i EU s liderima bh. političkih stranaka, a
već u srijedu ova zemlja će znati na čemu je i hoće li napokon
profunkcionisati ili će od Nove godine biti potpuno izolovana od
svijeTrenutno, ključ problema leži u
odbijanju stranaka iz RS, predvođenih miloradom Dodikom, da se prihvati
paket ustavnih promjena. Na ruku takvom stavu ide i Dragan Čović,
predsjednik HDZ-a koji kaže da je njegov uslov za promjenu Ustava "da
tri naroda moraju imati jednaka ustavna prava i da je ovakva
dvoentitetska BiH apsolutno neprihvatljiva". S njim se, tokom razgovora
u petak u Mostaru, složio i Sulejman Tihić, predsjednik SDA.
Šta stoji u "butmirskom paketu" na čijem usvajanju posebno insistira
Washington? Prije svega, traži se ukidanje Vijeća ministara i
uspostavljanje Vlade BiH sa premijerom na čelu i velikim ovlaštenjima,
upravo onakvim kakve imaju vlade evropskih država. To znači da bi jedan
dio ovlasti preuzela od Predsjedništva BiH, pored ostalog i planiranje
i usvajanje državnog budžeta i njegovo predlaganje Parlamentu BiH.
Vlada bi, za razliku od sadašnjeg Vijeća ministara, imala puno više
državnih ministarstava, na primjer i za poljoprivredu.
Traži se i da BiH ima jednog predsjednika s dva potpredsjednika i da
se oni biraju direktno. Preciznije, Predsjedništvo ne bi kao što je
sada slučaj imalo članove iz RS i FBiH. U zavisnosti od dogovora, njih
trojica bi se svakih 16 mjeseci rotirali na funkciji predsjednika
države, a zajedno bi odlučivali samo o najvažnijim pitanjima. Ako bi se
išlo na direktne izbore, jedan bi bio član iz RS, a dvojica iz FBiH bez
striktnog navođenja nacionalnosti što je u skladu s Evropskom
konvencijom o ljudiskim pravima. Kao što je poznato, sada iz RS u
Predsjedništvu može biti samo Srbin, a iz FBiH samo Hrvat i Bošnjak.
Na ovome se insistira kao uslovima za ulazak BiH u NATO i EU "jer
BiH ne može u euroatlantske integracije bez jake izvršne, zakonodavne i
pravosudne vlasti na državnom nivou". Pojednostavljeno kazano, i NATO i
EU hoće da znaju sa kim razgovaraju u ime BiH.
Takođe, zahtijeva se i jaka zakonodavna državna vlast, pa se traži
dvostruko veći broj poslanika u oba doma Parlamenta BiH i uklanjanje
svih vrsta blokada u odlučivanju, odnosno redukovanje entitetskog
glasanja. U biti, plan je da se sadašnje entitetsko glasanje prebaci u
dom naroda i zapravo pretvori u zaštitu vitalnog nacionalnog interesa.
U petak je u Beogradu puna tri sata Boris Tadić, predsjednik Srbije,
razgovarao s predsjednicima stranaka iz RS Miloradom Dodikom,
Branislavom Borenovićem, Markom pavićem, Petrom Đokićem i Milankom
Mihajlicom. Na taj sastanak jedino nije otišao Dragan čavić,
predsjednik Demokratske partije. Tadić im je kazao da Srbija poštuje
svoje međunarodne obaveze i da je privržena očuvanju integriteta BiH i
prihvatit će svaki dogovor tri naroda u BiH, a ono mora biti praćeno
mirom i stabilnošću.
Kako "San" saznaje, rekao im je da Srbija nema namjeru da ulazi u
sukobe sa SAD-om i Evropskom unijom što, kako kažu naši izvori, nije
bilo po volji Dodiku koji već odavno govori da je BiH neodrživa zemlja.
Pozivajući se na izvore bliske Miloradu Dodiku, beogradski mediji su
objavili da dogovor u Butmiru "komplikuje činjenica da je Srbiji stalo
da sa Rusijom napravi protivtežu SAD-u". Ističe se da će antiraketni
štit iz Poljske biti prebačen na Kosovo u vojnu bazu Bondstil "i zato
je za rusku stranu strateški bitna linija Višegrad - Vardište - Ponikve
kako bi se napravila protivteža američkom uticaju i zato se zaključuje
da ruski ambasador nije pozvan na razgovore u Butmiru.


DEUGA PRICA

Congressman Chris Smith: Moramo se upitati priprema li se to podjela BiH

16-10-2000

Evropska
unija i Sjedinjene države trebaju imati osjećaj vlastite krivice za ono
kroz šta smo dozvolili da Bošnjacia prođu, kao uostalom i Hrvati,
govori kongresmen iz savezne države New Jersey za Glas Amerike I
nastavlja:
Mi
smo, nevoljko, bili ipak učesnici koji su Beogradu dozvolili da radi te
grozne stvari koje je činio. To nije baš bilo medju našim najboljim
potezima. Sad, kad se dešavalo to u Butmiru prije nedjelju dana,
trebalo je da nastojimo ukinuti ili barem ozbiljno reformirati
instituciju entitetskog glasanja, što je, da kažem, prevazidjeni
zaostatak - koji jeste djelovao u jednom kratkom periodu, na kratke
staze, kao dio jednog sveobuhvatnijeg paketa čiji je cilj bio da se
zaustavi rat na Balkanu, ali koji danas više nema smisla. VOA: Koliko smo razumjeli, vi upravo radite na jednom prijedlogu.Šta on sadrži?
Kongresmen Smith:Da,
namjera mi je da , da tako kažem, poguram ideju da se ozbiljno izmijeni
mehanizam entitetskog glasanja, tako da bi, možda, Ustavni sud bio
nadležan ako bi entitetsko glasanje narušilo neki ozbiljan zajednički
interes. Ono što zabrinjava sada je to da jedna veoma mala grupa, klika
parlamentarnih zastupnika može zaustaviti bilo šta, ne dozvoliti da se
to izglasa. Parlamentarci iz Srpske su više od 260 puta iskoristili
entitetsko glasanje kako bi centralnu vladu učinili nemoćnom, i
disfunkcionalnom.Ja sam parlamentarac
već 29 godina, i ako bih ja pokušao da dovedem do usvajanja nekog
zakona, pod uslovima pod kojima to rade parlamentarci u Bosni i
Hercegovini, frustracije bi me sigurno dovele do prevremne penzije, ili
odustajanja od svega jer ništa ne možeš da uradiš. Narod u Bosni i
Hercegovini zaslužuje bolje od toga, oni zaslužuju funkcionalnu
federalnu vladu, centralnu vladu, koja može da sprovodi zakone, koji će
odražavati želje i nade tih ljudi, da se promovira pravda, kako,
konačno, Ured visokog predstavnika jednog dana nestao jer više nije
potreban, jer postoji demokratija koja djeluje. Republikanski kongresmen iz New Jerseya, i veliki prijatelj Bosne I Hercegovinew potom nastavlja: U
Butmiru je napravljena velika greška, zaista, i mi i Evropljani smo
napravili veliku grešku na Butmiru! Naime, centralni problem koji se
hitno mora riješiti jest entitetsko glasanje. To je imalo smisla na
početku, u Dejtonu, zaustavilo je rat, ali to nema pozitivnu funkciju
danas...Ja nisam bio u sali na Butmiru, ali koliko ynam, to nije bilo
ni bliyu vrha agende na tom sastanku. Ja osobno, s druge strane, sam
glasno i jasno savjetovao administraciju predsjednika Obame da zauzme
čvrt i proaktivan stav u odnosu na ovo pitanje. Znate, nakon što su se
Evropljani progurali u prve redove nakon pada Sovjetskog Saveza i
berlinskog zida, ponavljali smo gao mantru da se Balkanom trebaju
baviti upravo Evropljani. Medjutim, Evropljani su totalno zakazali, i
na stotine hiljada ljudi je ubijeno , jer su pravili grešku za greškom!
Upravo zato smatram da mi Amerikanci, i Evropljani, ovom pitanju sada
moramo prići s osjećajem svjesnosti da je greška napravljena 90 tih.,
nametanjem embarga na BiH. Nipošto ne bismo željeli vidjeti ponovno rat
i genocid zato što bi se Srpskoj omogućilo da se odvaja od BiH. I pošto
predloženi oblik reformi odbija modificirati entitetsko glasanje, nego
, umjesto toga, transferira tu i druge vrste imovine entitetima ,
moramo se ozbiljno upitati da li se to priprema teren za podjelu BiH.
Sjedinjene Države bi se morale distancirati od ovakvih opasnih
prijedloga koji samo mogu ojačati secesioniste . No, kada to propadne,
a vjerujem da hoće, Amerika bi se trebala ponovno angažirati i podržati
pravu ustavnu reformu, kaže kongresmen Smith. VOA:
Medjunarodna zajednica i Amerika vrše jaki pritisak sada da se izvrše
Ustavne reforme, dok je očigledno i entitetsko glasanje problem. kada
biste vi birali šta trebarješavati prvo, šta biste izabrali? Kongresmen Smith:Jednostavno
treba odraditi oboje. Medjutim, Ustav mora biti izradjen u cjelosti od
strane izabranih predstavnika naroda, a ne da se on pište ili nameće od
nekoga drugoga, bilo da su to Evropljani ili Amerikanci.Mi možemo
davati savjete ili preporuke, ali finalna verzija mora biti u interesu
naroda BiH. nećemo praviti patronizaciju, ali, mi smo pomogli u
stvoranju ovog problema , i zato moramo pomoći da se taj problem sada i
otkloni. Postoji odredjeni stepen arogancije od strane Evropljana, ali
i Amerikanaca,na koju bih ja, da sam Bosanac koji je izgubio voljenu
osobu u ratu, viknuo:Stanite malo, to ne ide tako. Moramo pristupati
Bosnia s mnogo manje arogancije nego što je to slučaj sada. Moramo
konačnio ojačati same Bosance, a Haris Silajdžić i njegove kolege ne bi
smjeli ni u kojem slučaju biti marginalizirani.Mi moramo pomagati, a ne
diktirati.