AGRESIJA NA BIH

KAKO JE REPUBLIKA HRVATSKA 1992. IZVRSILA AGRESIJU NA BOSNU I HERCEGOVINU

http://www.camo.ch/historija-bih.htm



HDZ je dio Bosne i Hercegovine pripajao Republici Hrvatskoj

Strucnjaci Instituta za istrazivanje zlocina protiv covjecnosti i medjunarodnog prava nedavno su u Bugojnu objavili najznacajnije rezultate istrazivanja o ucescu Republike Hrvatske u agresiji na Republiku Bosnu i Hercegovinu. Direktor ovog Instituta prof. dr. Smail Cekic je iznio podatke o rezultatima. Od kraja 1992. do 18. marta 1994. godine Republika Hrvatska izvrsila je agresiju na BiH upotrijebivsi vojne snage kolaboracionista iz RBiH i RH, regularne postrojbe Hrvatske vojske i postrojbe Hrvatskog vijeca obrane (oruzane formacije paradrzave "Hrvatske zajednice Herceg Bosna").

Planiranje zlocina

"Raspoloziva dokumenta Hrvatske demokratske zajednice pokazuju stvarne
politicke ciljeve te politicke stranke, a to je pripajanje dijela
teritorije BiH Republici Hrvatskoj.
U cilju realizacije tog dugorocnog zadatka je, odmah nakon formiranja,
a u skladu sa instrukcijama i uz svesrdnu podrsku Franje Tudjmana,
predsjednika RH i HDZ, preduzela niz organiziranih aktivnosti.
Tako su, ilustracije radi, na radnom sastanku predsjednika takozvanih
kriznih stabova "hercegovacke regionalne zajednice" i "travnicke
regionalne zajednice", odrzanom 12. novembra 1991. godine u Grudama (na
tom je sastanku prisustvovao i Vladimir Soljic u svojstvu predsjednika
SO Bugojno) usvojeni sljedeci zakljucci:


"Hrvatski narod u BiH mora konacno povesti odlucnu, aktivnu politiku,
koja treba dovesti do realizacije vjekovnog sna - zajednicke hrvatske
drzave".
Da bi taj "povijesni" cilj bio i realiziran, navedene "regionalne
zajednice" su usvojile stav "da se pristupi formuliranju i obavljanju
pravnih i politickih akata (proglasenje Hrvatske drzave u BiH, provodjenje referenduma za prikljucenje RH u njenin etnickim i povijesnim (sada mogucim) granicama."



Povijesni interesi hrvatskog naroda


Polazeci od ocjene da "u dijelu vodjstva HDZ BiH jos uvijek postoje
snage koje se protive ovim povijesnim interesima hrvatskog naroda u
BiH" i da se te snage "zalazu za nepostojecu suverenu BiH, u kojoj bi
hrvatski narod bio osudjen na genocid i povijesni nestanak",
predsjednici pomenute dvije regije "traze odlucne poteze koje nas narod
ocekuje i zbog kojih se stopostotno opredijelio za HDZ". Predstavnici
tih opstina ocijenili su da bi "svako dalje iscekivanje" slabilo
njihove pozicije, kako u hrvatskom narodu, tako i na medjunarodnom
planu. Stoga su zakljucili da moraju "Evropi i svijetu pokazati koji su to hrvatski prostori u BiH i gdje je nasa buducnost".
S tim u vezi, usvojili su zakljucak da hrvatski narod "nece prihvatiti
ni pod kakvim uvjetima bilo kakvo drugo rjesenje osim u granicama
slobodne Hrvatske."
Da bi realizirali usvojene zakljucke, predsjednici navedenih
"regionalnih zajednica" su imperativno usvojili sljedece stavove:
"Jasno profilirati stranacku politiku HDZ u BiH, kadrovski je ojacati i
izabrati one ljude koji ce moci ove zadatke dovesti do kraja; pokrenuti
politicke i pravne akcije na unutarnjem i medjunarodnom planu; vojnicki
se jos bolje pripremiti za sukobe sa svim onim snagama koje ce pokusati
zaustaviti ovaj neminovan proces u stvaranju slobodne hrvatske drzave;
unaprijed odlucno sprijeciti svaku javnu ili tajnu aktivnost u vodjstvu
HDZBiH koja bi se protivila ovim odlukama ili bi im mogla nanijeti bila
kakvu stetu". Znacajno je ukazati na cinjenicu da su tzv. "hercegovacka i travnicka regija" slicne zakljucke donijele i na "ranijim odvojenim sjednicama".

Jos je interesantnije istaknuti da se na osnovu navedenih zakljucaka od
12. novembra 1991. godine pouzdano moze utvrditi da "hrvatski narod
ovih regija ostaje uz jednoglasno prihvacena opredjeljenja i zakljucke"
usvojene na dogovorima sa predsjednikom RH Franjom Tudjmanom, odrzanim
13. i 20. juna 1991. u Zagrebu. Pored toga, treba znati da su te dvije
regionalne zajednice slicne stavove zauzele i 15. oktobra 1991. u
Grudama, a zatim i 22. oktobra iste godine u Busovaci. Sve to svjedoci
o kontinuitetu politicke opcije u HDZ.

Uspostava Herceg-Bosne


HDZBiH je, u cilju "proglasenja Hrvatske drzave u BiH" i njenog
"prikljucenja RH" donio cijelu paletu zakona, sa osloncem na RH. Tako je 18. novembra 1991. godine donesena Odluka o uspostavi "Hrvatske zajednice Herceg- Bosna" - paradrzavne tvorevine u BiH.
U vezi sa tim, pokrenuta je akcija, pa je 9. februara 1992. godine svim
opcinskim organima HDZ u BiH upucen teleks u kojem se umjesto
referendumskog pitanja o nezavisnosti BiH, koje je Skupstina SRBiH
usvojila 25. januara 1992. godine, predlaze preformuliranje
referendumskog pitanja koje bi bilo tako postavljeno da unaprijed
nezavisnu BiH odredjuje kao zajednicu koju ce "ciniti nacionalni
kantoni, hrvatski, muslimanski i srpski cija ce se podrucja utvrditi
nakon provedenog referenduma posebnim ustavnim aktom".
U uputstvu za politicku akciju na preformuliranju referendumskog
pitanja sugerira se insistiranje na "suverenitetu konstitutivnih
naroda", uz istovremenu direktivnu preporuku da se iz referendumskog
pitanja izbaci formulacija o ravnopravnosti gradjana. U skladu sa o
dlukom o uspostavi tzv. "Hrvatske zajednice Herceg-Bosna" u Mostaru 15.
maja 1992. godine Predsjednistvo "Herceg-Bosne", sa Matom Bobanom na
celu, donijelo je statutarnu odluku o "privremenom ustrojstvu izvrsne
vlasti i uprave na podrucju HZ H-B. "Poslove izvrsne vlasti na podrucju
HZ H-B, u skladu sa clanom jedan te odluke, obavlja Hrvatsko vijece
obrane HZ HB. Na osnovu clana 7. Statutarne odluke, predsjednik HVO
Mate Boban je 10. juna 92' izdao zapovijed br. 334 o formiranju izvrsne
vlasti u svim opcinama na podrucju HZ H-B (zapovijed stupa na snagu
odmah).

http://www.camo.ch/historija-bih.htm


6.8.2000, (Dk. OMERAGIC)