WukoljinStan


 
HomeHome  portalportal  GalleryGallery  CalendarCalendar  Kako koristiti ovaj Forum?Kako koristiti ovaj Forum?  TražiTraži  Lista članovaLista članova  Grupe korisnikaGrupe korisnika  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

Share | 
 

 Kultura

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Admin
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Kultura   Sat Mar 21, 2009 5:23 pm

Iako relativno mala zemlja, Bosna i Hercegovina ima bogatu kulturu koja je imala veliki uticaj na ostale zemlje Balkana, a kadkad i na cijeli svijet. Ona se ispoljavala na raznim područjima ljudske djelatnosti, a uključivala je muziku, književnost, film, likovnu i primijenjenu umjetnost, te design i savremene medije. Bosna i Hercegovina je uz Mađarsku, jedina zemlja u regiji, koja je dala više od jednog dobitnika prestižne Nobelove nagrade.
Glavni grad Sarajevo je bio domaćin 14. Zimskih olimpijskih igara, koje su bile ne samo druženje mladih sportista iz cijeloga svijeta, nego i igre kulture, mira i prijateljstva.
Tradicionalna muzika Bosne je mješavina raznih balkanskih uticaja, u kojoj se susreću najrazličitiji motivi i žanrovi. Najčuvenija je ipak sevdalinka, ljubavna pjesma karakterističnog izraza, koja u Bosni ima veoma dugu tradiciju, a odlikuje je sentimentalna muzikalnost i poetski, romantični tekst melankoličnog ugođaja. To ni ne čudi, jer je u osnovi turske riječi "sevdah" - ljubav.
Narodna i tradicionalna muzika, te folklor obojen raznim etno-motivima balkanske i orjentalne muzike čine bosansku muzičku scenu još raznovrsnijom i unikatnijom.
Sa valova radija svoje su velike karijere u bivšoj Jugoslaviji počeli šampioni sevdalinke, kao što su: Zaim Imamović, Safet Isović, Nada Mamula, Beba Selimović, Zehra Deović, Nedžad Salković, a danas zvuke sevdalinke svijetom pronose veoma uspješni ansambli poput mostarkog "Mostar Sevdah Reuniona".

Bosansko-hercegovačku književnost čine mnoga poznata djela, pisana perima napoznatijih književnika kod nas.

Važno je spomenuti da je prisutnost triju vjera u Bosni i Hercegovini imala ogroman uticaj na kulturni razvoj zemlje. Sarajevo je jedini grad pored Jerusalema, koji ima pravoslavnu crkvu, džamiju i katoličku crkvu kao i sinagogu udaljene 100 metara jedne od drugih. Najznačajniji eksponat Zemaljskog muzeja u Sarajevu je sarajevska Hagada (Sarajevska Hagada je jevrejski rukopisni iluminirani kodeks, koji potiče iz srednjovjekovne Španije. Smatra se jednom od najljepših knjiga ove vrste a čuva se u Zemaljskom muzeju u Sarajevu i u njegovom posjedu nalazi se od 1894. godine, dok je prije toga pripadala sarajevskoj jevrejskoj porodici Kohen.

Sarajevska Hagada je zajedno sa Jevrejima napustila Španiju još u 15. vijeku, a postoje podaci da se još 1609. godine nalazila u Italiji. Nastala je negdje u sjevernoj Španiji, u drugoj polovini 14. vijeka, dakle poslije 1350. godina.

Sadržaj sarajevske Hagade ispisan je krasnopisom na prerađenoj i istančanoj koži, u periodu kada papir još uvijek nije ušao u masovnu upotrebu. Ova izuzetna rukopisna knjiga ima 142 pergamentska lista, veličine 16,5x22,8 cm. Neki od njih ispisani su krasnopisom, neki iluminirani, a neki, opet, potpuno prazni. Uvezani su u tabake od po osam ili dvanaest stranica.)

Orijentalno nasljeđe Bosne i Hercegovine vidi se također i u brojnim impresivnim primjerima orjentalne, sakralne i svjetovne arhitekture, iako je dio objekata srušen ili uništen tokom vremena, posljednji put tokom agresije na BiH 1992-1995.
Među najznačajnije objekte iz osmanskog perioda valja izdvojiti Begovu džamiju
i Carevu džamiju u Sarajevu, Aladža džamiju u Foči, Ferhadija džamiju u Banja Luci, džamije u Mostaru, Travniku i Livnu, te brojne druge sakarlne objekte islamske kulture po cijeloj zemlji.
Bosna i Hercegovina posebno je poznata i prema svojim mostovima iz osmanskog perioda, gdje posebno treba izdvojiti: Stari most u Mostaru,



Most Mehmed-paše Sokolovića (Stari most u Višegradu) nalazi se u gradu Visegradu blizu granice između Bosne i Hercegovine i Srbije
i predstavlja jedno od najmonumentalnijih djela arhitekture koja je
nastala u razdoblju od 15. do 19. vijeka u Bosni i Hercegovini. Most Mehmed-Pase Sokolovica je nacionalni spomenik Bosne i Hercegovine.




Stari most u Višegradu danas

Most je
izgrađen u periodu od 1571. do 1577. godine, na mjestu gdje je put
povezivao Bosnu sa Carigradom iznad rijeke Drine (tzv. "Carigradska dzada"). Izgradnja mosta povjerena je najvećem turskom graditelju, Kodža Mimar Sinanu dvorskom arhitektii vrhovnom graditelju Carstva, jednom od najvećih arhitekata svijeta. Zadužbina je Mehmed-paše SOKOLOVICA, velikog vezira trojice sultana ( 1565.-1579. godine ) – Sulejmana Veličanstvenog, Selima II i Murata III.
Za ovaj most se zna da je popravljan oko 1664. godine, zatim 1875.,
1911. i 1939 te 1940. godine. Pri povlačenju Austrijanaca iz Višegrada
1914. godine, razoreno je jedno okno, a slijedeće godine srpska vojska
prilikom napuštanja Višegrada je razorila još jedno. Takvo stanje mosta
se zadržalo do 1939. godine kada je doveden u ispravno stanje. Od 1915.
do 1939. godine na porušenom dijelu mosta stajala je željezna
konstrukcija preko koje se odvijao saobraćaj. Prilikom povlačenja
Nijemaca u oktobru 1943. godine i taj je dio razoren.
Sredina mosta, nazvana kapija-sofa, je bila proširena i ubrzo je
postala popularno sastajalište za ljude iz Višegrada i okolice, jedno
relaksirano stanje koje je još uvijek tipično za današnju Tursku
"Na Drini ċuprija", za koji je pisac dobio i Nobelovu nagradu
i koji je preveden na mnoge svjetske jezike, je baziran po historiji
ovog mosta. Roman je kroz historiju mosta prikazao i historiju
cjelokupnog podneblja i mnoge značajne dogadjaje u vezi sa mostom.

Karakteristike



Stari most u Višegradu

Dio mosta preko rijeke čini jedanaest lučnih otvora, od kojih je
krajnji otvor uz desnu obalu oslonjen na dva podzida sa najmanjim
rasponom od 5,20 m. Ostalih deset lučnih otvora raspona su od
10,70-14,80 m. Most leži na devet velikih kamenih stubova širine
3,50-4,00 m i dužine oko 11,50 m. Na lijevoj obali krajnji otvor se
oslanja na ugao mosta kojim prelazi u rampu. Širina kolovoza na mostu
iznosi 6,00 m. Ogradni zidovi su debljine 60 cm, i njihova dužina
iznosi 179,44 m. Pristupna rampa je široka oko 6,60 m sa ogradama i
dužine je oko 120,00 m. U rampi su četiri lučna otvora, jedan veći na
uglu (širine 4,50 m) i tri manja iznad potoka koji se ulijeva u Drinu.
Lukovi su klasični prelomljeni lukovi sa relativno malim
ekscentricitetom centara (cca 1,0 m, a svoda debljine 85 cm) čime se
približuju polukrugu.
Kamen za zidanje mosta sječen je u mjestu Banja, oko 5 km niz desnu obalu rijeke Drine.
Na sredini ovog mosta stajala je drvena kula za koju se ne zna vrijeme
nastanka, a koja je porušena 1886. godine. Kula je predstavljala
stražarnicu ispod koje je bio prolaz, a koji se zatvarao jakim
hrastovim vratima sa obje strane. Na kuli se nalazilo nekoliko malih
topova zvanih šibe. Na mostu su se nalazila dva tariha u stihovima sa
uklesanim godinama – na prvom 971.-/1571., a na drugom 985./1577. Most
je izdržao nekoliko velikih poplava, od kojih je najveća ona iz 1896. godine, kada je nivo rijeke Drine bio 1,60 m iznad mosta.
Stubovi, svod i čeoni zidovi izvedeni od sedre sa lokaliteta majdan Višegradske
banje. Pojedini kameni blokovi vezani su željeznim klamfama zalivenim
olovom. Nad čeonim zidovima, u ravni nivelete kolovoza, je profilisani
vijenac (od sedre visine 30 cm) na kojem leži masivna kamena ograda.
Šesti stub je sa plastičnom obradom. Na uzvodnoj strani, sa trokutaste
osnove prelazi stepenasto u pravougaono proširenje, koje nosi slijepi
portal sa tarihom-natpisom. Na nizvodnoj strani su poligonalne osnove
stepenasto prelaze u pravougaono proširenje na kojem je sofa za
sjedenje. Služi namjenjenoj svrsi do danas.

Trenutno stanje ]

Most Mehmed-paše Sokolovića je trenutno najugroženiji nacionalni
spomenik Bosne i Hercegovine. Stabilnost mosta ugrožena je
neispunjavanjem uvjeta sadržanih u zapisniku Komisije za tehnički
prijem Hidroelektrane Visegrad i nezakonitim radom hidroelektrane. Rad hidroelektrane je izazvao rast nivoa vode rijeke Drine
koja je povećala opterećenje na nosive stubove mosta dok erozija dijela
mosta ispod vode prijeti rušenju cijelog mosta. Zbog nedostatka
finansijskih sredstava nije bilo redovnih opravki mosta u zadnjih
nekoliko decenija. Most Mehmed-paše Sokolovića je također upisan i na
listu 100 najugroženijih spomenika svjetske baštine od strane World Monuments Fund (Fond svjetskih spomenika) organizacije .
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
 
Kultura
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
WukoljinStan :: Bosanska-Kultura-
Idi na: