WukoljinStan


 
HomeHome  portalportal  GalleryGallery  CalendarCalendar  Kako koristiti ovaj Forum?Kako koristiti ovaj Forum?  TražiTraži  Lista članovaLista članova  Grupe korisnikaGrupe korisnika  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

Share | 
 

 Muhamed Hadzijamakovic

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
Admin
Admin
Admin



KomentarNaslov komentara: Muhamed Hadzijamakovic   Mon Feb 15, 2010 7:15 am



Muhamed Hadzijamakovic

Prvi Bosnjak iz Sarajeva koga je austrijski prijeki sud poslao na vjesala je
Muhamed Hadzijamakovic, imam i nastavnik Gazi Husrev-begova Hanikaha u
Sarajevu. Rodjen u Sarajevu 1814. u doba kada je po cijeloj Bosni
harala kuga.
Odrastao je i
mladost proveo u najtezim danima Sarajeva. Skolovao se u Istanbulu. U
hanikahu predavao cisto vjerske predmete i od njegovog vremena ova
ustanova je postalo Medresom u pravom smislu te rijeci. Narodni odbor
ga je izabrao za vodju otpora protiv Austrije.

Prvih dana
1878. Krenuo je Hadzijamakovic u susret neprijetljskoj vojsci. Hrabro
se borio u svim okrsajima, od Zepca pa do Sarajeva . Najzesce je bilo
kod Kaknja i Visokog. Hadzijamakovic je komandovao i otporom Sarajeva.
Okupljenim braniteljima odrzao je poznati govor zavrsavajuci ga ovako:
"Ko hoce postati Austrijanac taj moze ostati u gradu i sakriti se; a ko
je musliman, neka zgrabi oruzje i neka ide u borbu protiv mrskoga
Svabe…". Pracen freneticnim odobravanjima krenio je ulicama Sarajeva,
predvodeci borce spremne na otpor. Kad se nakon zestoke borbe 19.
Augusta oko 8:00 sati ne vece zaleprsala nad Sarajevom crno-zuta
austrijska zastava, Hadzijamakovic se sklonio u potkrovlje svoga doma u
Arebi-atkin mahali. Odlucio je da ne bjezi, jer se kao pravi musliman
nije bojao smrti. Branio je svoju zemlju svim srcem, videci to kao
svoju svetu duznost i duznost svakog pravog Bosnjaka.

Austrijske
okupacione snage su 20. Avgusta 1878 uhapsile Muhameda Hadzijamakovica.
Protiv njega je podignuta optuznica, a ispitivanje je trajalo tri dana.
Izrecena je presuda: smrt vjesanjem. Hadzijamakovic je pred sudom
priznao sve sto je ucinio u okviru otpora okupaciji. Za svoja djela
nije se kajao niti oprosta trazio. Osudu je potvrdio general Filipovic
i naredio njeno izvrsenje na licu mjesta, bez odlaganja. Hadzijamakovic
je pruzio otpor i neposredno pred smrt. Jednom Austrijancu je oteo
bajonetu i slomio je u komade. U tom momentu na njega su se okomili
okupatorski vojnici i onesvijestili ga kundacima.

Vjesala su
postavljena na grani obliznjeg hrasta, nedaleko od Marijin-dvora pod
Goricom. Hadzimajakovic je lezao u krvi, bez svijesti. Ulogu krvnika
dobrovoljno je prihvatio husar Mihaly Boly, zeleci time osvetiti svoje
suborce, koje je izgubio na putu od Maglaja do Zepca. Mrak se vec
spustio nad popaljeno, u krvi uguseno, Sarajevo, kad su napola mrtvog
Hadzijamakovica digli na vjesala. Tijelo ovog istinskog bosanskog
gazije pokopano je u blizini vjesala. Muhamed Hadzijamakovic je umro
hrabro, sehidskom smrcu, i njegovim primjerom ce se ponositi potonje
generacije bosnjaka.

Od nebrojenih bosnjackih junaka tih krvavih
vramena pomenimo ovaj put jos jednog. Hadzi Lojo i danas zivi u
sjecanju Bosnjaka ne samo u Sarajevu nego i sirom Bosne i svugdje gdje
ima Bosnjaka. Njega se smatralo jednim od glavnih licnosti otpora
protiv austougarskog okupatora, ne samo u Sarajevu nego i u cijeloj
Bosni i Hercegovini. Rodjen je u Sarajevu u Bardakcije-mahali, 1834.
Gorostastasnog rasta, odavao je neobicno snaznog covjeka. Prije 1863.
obavio je hadz i na povratku iz Meke iz Istanbula do Sarajeva dosao
pjeske.

Njegov dolazak unio je novu politicku snagu u javni
zivot Sarajeva. Ubrzo mnogi gradjani, na celu sa Hadzi Lojom, ustadose
protiv fermana Topal-Osman-pase za gradnju velike pravoslavne vrkve u
Sarajevu, ciji je toranj trebao biti visi od munare Begove dzamije.
Zbog toga ga je pasa prognao Hadzi Loju u Novi Pazar, gdje je ostao do
1871. Kada se slobodno vratio u svoj rodni grad. Hadzi Lojo je uzivao
veliki ugled kod naroda u cijim je ocima bio " istinski cuvar Islama".

U
Brusa-bezistanu drzao je ducan, ali licno nije trgovao. Tu je poducavao
djecu etici i moralu. Kada se Sarajevom pronio glas o okupaciji, te su
u gradu nastali neredi, on se prvi pojavi medju pobunjenicima sa
bajrakom u ruci. Dok su narodna vlada i Odbor vijecali o odbrani
zemlje, on je vec oko sebe okupljao ljude i s njima obilazio gradove,
organizirajuci otpor okupaciji.
Sa
vecom ceto provalio je u zatvor i pustio sve kaznjenike, a zatim u
vojni magazin i iz njega dijelio oruzje Sarajlijama bez razlike na
vjeru, govoreci: "Bog nas duzi da branimo svoje domove i famililje od
ropstva". Hrabro se borio u odbrani Sarajeva, a poslije pada glavnog
grada on se sklonio u selo Zivojevice kod Cajnica.

Okupatorska
vlast je izdala potjernicu za Hadzi Lojom i nagradu od 500 forinti onom
ko dojavi informaciju o njegovom sklonistu. Zapaljena je cijela njegova
mahala sa dzamijom i njegovom kucom. Uhvacen je 2. oktobra u blizini
Rogatice, a 27. Oktobra iste godine Sud ga je osudio na smrt, ali je
smrtna kazna pretvorena u robiju u tamnici. Pet godina prije nego je
odlezao kaznu saopsteno mu je da se ne moze vratiti u Bosnu, morao
jeodabrati mjesto izvan te zemlje. Odlucio se za Meku. U Trstu se
sastao sa zenom i sinom. Austrijski konzul u Dzedi kupio je Hadzi Loji
kucu u Meki u mahali "Dzebeli-kubelis". Tu je Hadzi Lojo umro 1887.
Njegova zena Fatima, iz porodice Softica, sa Bardaklije, zivjela je u
Meki sve do 1915., a onda se preselila u Istanbul gdje je umrla 1923.
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
 
Muhamed Hadzijamakovic
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
WukoljinStan :: Arhiva-
Idi na: