Oprez: U prerađevinama i pokvareno meso

Mesne prerađevine: Neugodan miris neutralizira se dodacima

Oprez: U prerađevinama i pokvareno meso
Kao sirovina koriste se kožice, vratovi, vezivna tkiva
Mesne
prerađevine kao što su salame, sudžuke, hrenovke ili paštete koje
konzumiraju građani BiH prave se od mesnog otpada, tvrde u udruženjima
potrošača.

Kako navode, meso treće kategorije, tzv. mehanički otkošteno meso
(MOM), i to uglavnom od krilaca, leđa, karlice, vratova, vezivnih
tkiva, kožica... završava u mesnim proizvodima.

Mesud Lakota, sekretar Udruženja za zaštitu interesa potrošača Kantona
Sarajevo, kaže da je to moguće zato što država putem inspekcija ne
kontrolira dovoljno proces proizvodnje.

Razna oboljenja

- U mesne proizvode 100 posto se stavlja taj otpad. Sve ono što nije
moguće prodati, završi kao sirovina za pravljenje pašteta ili
roštiljskih proizvoda - ističe Lakota.

Prema njegovim riječima, zbog takvih proizvoda svake godine nastaju razna oboljenja kod potrošača.

Iako napominje da ima izuzetaka, i Dragutin Bošković, predsjednik
Pokreta potrošača Republike Srpske, tvrdi da se mesne prerađevine
uglavnom prave od otpada.

- Stavlja se i meso koje nije moguće prodati i koje se već počinje
kvariti. Neugodan miris neutrališe se raznim dodacima. Imali smo slučaj
da se pri ispitivanju ti dodaci odstrane i da se u toj prostoriji od
smrada ne može opstati - kaže Bošković. [/b]









Nelogična cijena

Dodaje da je u razgovoru s tehnolozima mesnih proizvoda saznao da se od
100 kilograma mesa može napraviti 200 kilograma salame. Nelogično je,
kaže on, da kilogram nekog gotovog proizvoda, kao što je salama, košta
manje nego što košta kilogram sirovog mesa.

- To je znak da se upotrebljavaju razni dodaci i nekvalitetna sirovina,
kao što su kožice, a za viršle se koriste čak i pileće nožice - tvrdi
naš sagovornik.

Ostatke ne jedu ni životinje

O kvalitetu mesnih prerađevina i sirovina koje ulaze u njihov sastav
vode se razne polemike. Tako je, naprimjer, mehanički otkošteno meso
jedno vrijeme bilo zabranjeno u Srbiji, a u razvijenijim zemljama kao
što su Francuska, Njemačka, Holandija, zabranjeno je čak i u hrani za
mačke i pse.