WukoljinStan


 
HomeHome  portalportal  GalleryGallery  CalendarCalendar  Kako koristiti ovaj Forum?Kako koristiti ovaj Forum?  TražiTraži  Lista članovaLista članova  Grupe korisnikaGrupe korisnika  RegistracijaRegistracija  LoginLogin  

Share | 
 

 OMER PASA

Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Go down 
AutorPoruka
mumin




KomentarNaslov komentara: OMER PASA   Tue May 05, 2009 2:37 am

OMER PASA LATAS

(1806. - 1871.)

Narednik austrijske vojske, turski serasker i kasnije musir, karijeru
je poceo kao ucitelj crtanja buduceg sultana: turska je vojska pod
njegovom komandom ucinila mnoga zla i zlocinstva.

Od lopova do generala


Ukratko


Mihailo Mica Latas, Srbin iz Like, (rodjen 1806.g., Janja Gora, opstina
Plaski - umro 1871.g., Carigrad), kao dijete oficira ucio je kadetsku
skolu u Gospicu i stupio u vojsku kao kadet-narednik. Pobjegao je u
Bosnu 1827.g. radi kradje novca ("pronevjere") i u Banjaluci primio
islam.
Dospio je u Carigrad i bio ucitelj crtanja prestolonasljednika Abduli
Medzidu. Postao je pukovnik 1838.g., potom pasa - kad je Medzid stupio
na prijestolje 1839.godine. Kao vrlo mlad je imenovan za marsala
(musira). Latas je karijeru u Turskoj vojsci zavrsio kao musir -
najvisi cin, marsalski, u osmanlijskoj armiji. Ugusio je pobune u
Siriji, Albaniji i Kurdistanu. Godine 1848/9. godine je okupirao
dunavske knezevine.

Na nasim prostorima ostao je upamcen po tome sto je slomio
ustanak bosanskog begovata na celu sa gradacackim kapetanom,
Huseinbegom Gradascevicem. 1850/1. je dao smaknuti preko 2500
najuglednijih aga i begova u Bosni i Hercegovini, neke je zatvorio, a
njih oko 400 - poslao okovane u Carigrad.

Godine 1853. unistio bi i Crnu Goru da to nisu sprijecile
Austrija i Rusija. U Krimskom ratu 1853. bio je zapovjednik turske
vojske na dunavskoj liniji i dobio titulu serdari ekrema (veliki
vojskovodja). Potom je sudjelovao, sa engleskim i francuskim
saveznicima, u opsadi utvrde Sevastopolja, u borbama na Kavkazu; gusio
ustanke u Mesopotamiji.

Godine 1861, bi na pomolu rat sa Crnom Gorom. Ponovo
prijeti unistavanje Crnoj Gori, ali to sprjecavaju velike sile. Njegos
je u Italiji, aprila 1851. bio zabrinut, uvidjajuci opasnost po Crnu
Goru, koja prijeti od Omer pasine sile. Sve brige je iste 1851. godine
prekinula smrt vladike Petra Petrovica Njegosa.
Omer-pasa Latas je gusio i grcki ustanak na Kritu 1867. i posto nije do
kraja, zbog rdjave turske flote i snabdijevanja, mogao da sprovede
blokadu ostrva, povukao se zahvaljujuci svojoj snalazljivosti 1868.
godine.
Poturcenjak Omer-pasa Latas, za zivota sluzeci vjerno sluzbu svojim
sultanima, Turskoj drzavi i Osmanskom Carstvu, umrije 1871. godine.




Ovako Vladimir Corovic opisuje njegov dolazak: "U Bosnu bi upucen smeli
i nepomirljivi poturcenjak Omer pasa Latas... Uz pasu je islo oko 9000
vojnika redovne vojske, vecinom Anadolaca, potpuno odanih sultanu.
Bosanci se, posle malo kolebanja, odlucise na otpor. U Krajini, u
dolini Bosne i u Hercegovini dodje do borbi....Tako je, istom tad,
1851., dosao pun slom bosanskog begovata ..."
Omer-pasa Latas je poslat u Bosnu da 'sredi prilike' u zemlji i omoguci
provodjenje sultanovih reformi kojima se protivila vecina aga i begova.

Kolika je ovlastenja Omer-pasa Latas imao od sultana, pokazuje primjer
na Hercegovini i 'smaknucu' samog vezira Ali-bega Rizvanbegovica.

Taj poznati pohod Omer-pase Latasa na Bosnu ce ostaviti
tako velike oziljke da se Bosna i Hercegovina nece oporaviti za duga
vremena.
Od 1862. godine pocinje protjeravanje muslimaskog stanovnistva iz
Srbije koje ce se zavrsiti do 24.4.1867. godine sa odlaskom Ali
Riza-pase iz Beograda i posljednjih odreda osmanske vojske.

Jos za vremena Omer-pase Latasa u Bosnu dolazi za valiju
Serif Osman-pasa (1860-1869), koji je do tada sluzio u Beogradskoj
tvrdjavi. On je stalno pokusavao da izmiri bosanski begovat sa
sultanovom vlascu, ali mu nije uspjelo. Posebno je znao sta se Bosni
sprema, prateci situaciju i razvoj srpskog pokreta ukoliko muslimani
ostanu nezainteresovani i povuceni.
Za vrijeme svog stolovanja u Sarajevu udareni su temelji (1863) novoj
pravoslavnoj crkvi, otvorena je banjalucka bogoslovija (1866), dovrsena
stara mostarska crkva (1863), ukinut je harac (1855); osnovana duhovna
skola u Zitomisljicu (1867), kao i pravljenje puta Brod-Sarajevo.
Omer-pasa Latas i Osman-pasa ce svojim djelovanjem u Bosni da pripreme
i omoguce laksi dolazak Austro-Ugarske na nase prostore kojima nista i
niko vise nije stajao na putu koji su upravo bili uradili na pravcu
Brod-Sarajevo. Tim
putem ce marsirati okupatorske snage austrougarske vojske ne sacekavsi,
ni da valjano prvi okupator napusti Bosnu i Hercegovinu i Sandzak.



Bosna i Bosnjaci su prepusteni sami sebi na milost i nemilost turskoj
vojsci koja je u tom pohodu nacinila velikog zla kuda je god prosla.
Susjedne zemlje su uzivale u svojoj dvolicnosti i u tim odsudnim
momentima ne pomisljajuci da pomognu zemlji koja se borila za svoju
samostalnost. Bosna je branila zemlju i hitala u pomoc, od Kosovske
bitke naovamo, suprotstavljala se Osmanskoj vlasti jer je platila
najkrvaviji danak od svih zauzetih zemalja Balkana.
Bosnjaci su ucestvovali u cestim ustancima sirom cijele Bosne i
Hercegovine (ukljucujuci i hercegovacke ustanke), do otpora
austrougarskoj vojsci, na taj nacin stiteci sebe i druge. Ali, pomoci
nije bilo.
Sudbina Bosne i Hercegovine je rjesavana uvijek od njoj stranih,
velikih i mracnih sila, njom su vladali pretezno stranci, tako da od
njih nisu imali priliku sami da vladaju i odlucuju o svom imanju i
zivotu.
Slika se nije, kroz zadnja stoljeca, nista bitnije izmjenila, jedino
sto je Bosnjaka sve manje, ostaju bez zemlje, a Bosna i Hercegovina,
njihova jedina zivotna sredina, je sve manja.

Vezano za temu:

• Husein-kapetan Gradascevic
• 165 godina od smrti Husein-bega kapetana Gradascevica
• Borba za autonomiju Bosne - Mustafa Imamovic
• Noel Malcolm: Otpori i reforme u BiH
• Omer pasa Latas
Na vrh Go down
Vidi profil korisnika
 
OMER PASA
Vidi prethodnu temu Vidi sljedeću temu Na vrh 
Stranica 1/1

Permissions in this forum:Ne možete odgovoriti na teme ili komentare u ovom forumu
WukoljinStan :: Bosanska-Kultura-
Idi na: